Zdrav život s profesoricom Bratanić
.jpg)
S obzirom na trenutačnu situaciju u Hrvatskoj i svijetu, zdrav život i zdrava prehrana postaju sve bitniji. COVID-19 još uvijek nije pod kontrolom i ljudi su primorani ostati u svojim domovima kako bi se širenje virusa spriječilo. U Zagrebu je situaciju dodatno komplicirao potres, a a sve je rezultiralo time da je ljudima zapravo ograničeno kretanje. Nadalje, činjenica da su im mogućnosti bavljenja onime što vole ograničene, znači da bi se ljudima zbog stresa i manjka kretanja kvaliteta života mogla uvelike pogoršati.
Profesorica njemačkog jezika u našoj XVIII. gimnaziji, Nada Bratanić jedna je od osoba koje izrazito paze na prehranu i na to da vode zdrav život općenito. U intervjuu nam je otkrila kako ona gleda na zdravlje i što sve radi kako bi živjela zdravo. A njezino nam uvijek dobro raspoloženje i vedar duh govore o tome da je pronašla način koji zaista dobro funkcionira.
Je li napokon došlo vrijeme da se pozabavimo sami sobom? Možemo li iskoristiti situaciju s koronavirusom da počnemo brinuti o svome zdravlju? Ili da barem osvijestimo koliko ga uzimamo zdravo za gotovo?
Nada Bratanić, profesorica
Briga za tijelo vrlo je važna
Profesorica Bratanić smatra da je zdrava prehrana vrlo bitna, ali i da bavljenje sportom također doprinosi održavanju kvalitete života. Međutim, zabrinuta je zato što mnogi ljudi ne paze na to što jedu i kako žive, posebice mladi. Ističe da što ranije počnemo zdravo živjeti, to će rezultati biti bolji u budućnosti. Osim toga naglašava kako ljudi općenito ne paze na svoje tijelo.
Njezin dan obavezno započinje s jajima i ona doručak ne jede čim se probudi kako puno ljudi misli da je zdravo, nego oko deset ili jedanaest sati. Ručak joj je kasnije u danu i on se sastoji većinom od namirnica koje svi jedu za ručak kao što su meso i neki prilog. Nastoji jesti što više povrća iako ga njezina obitelj baš i ne voli te pazi da ne kombinira proteine i ugljikohidrate u istom obroku. Također je važno napomenuti da profesorica Bratanić jede dva puta dnevno, ali je naglasila da je bitno to da te obroci zasite kad ih pojedeš te da to nije slučaj kada se jedu čisti ugljikohidrati.
Pronalazak pouzdanih informacija i pravi izbor za svakoga
Kada se tek počela baviti zdravom prehranom, bilo joj je teško pronaći pouzdane informacije i općenito razlikovati dobre od loših, iako priznaje da joj to još uvijek ponekad nije lako.
Tijekom istraživanja pronašla je neke izvore koje smatra pouzdanima i neke You Tube kanale koje prati. Ono što smatra bitnim kada traži neku informaciju je da ta informacija ima referencu, to jest da informacije imaju neki znanstveni oslonac. Informacije traži na raznim jezicima kao što su ruski, korejski, engleski, njemački...
Također naglašava da ono što pročitamo ili čujemo nikada ne treba uzeti zdravo za gotovo te da informacije uvijek treba isprobati na sebi: „Svi smo različiti i ne znači da će meni vitamin C u nekoj količini biti dobar kao nekome drugome.“
Zdravom hranom ona smatra prirodne namirnice, to jest voće i povrće uzgojeno bez pesticida i s prirodnim gnojivom te meso od životinja koje nisu tretirane lijekovima.
Također, to je li nešto uzgojeno baš na taj način, potrebno je provjeriti, ali to neće uvijek biti lako. Uz to zbog siromašnosti našeg tla potrebno je uzimati nadopune u obliku vitamina i minerala koji su prethodno provjereni.
Vitamini i minerali često se prodaju u obliku spojeva i pomiješani s nekim drugim tvarima pa je potrebno prethodno provjeriti sadržaj te tražiti što ˝čišće˝ vitamine da u sebe ne bismo unijeli nešto štetno ili uništili ravnotežu u tijelu prekomjernim konzumiranjem neke tvari.
Jedan od većih problema s kojim ćemo se susresti u budućnosti, prema mišljenju profesorice Bratanić, nemogućnost je dolaženja do zdrave hrane. Taj problem nije beznačajan jer ima dalekosežne posljedice. Ona smatra da nije slučajno da se toliki naglasak danas stavlja na zdravu hranu i prirodne namirnice te da bi nam to trebalo nešto govoriti o smjeru u kojem se naš svijet kreće.
Savjet učenicima
Svojim učenicima profesorica Bratanić poručuje da slušaju svoje tijelo te da za svaki problem kao što su nesanica, umor, razdražljivost i slično mogu naći rješenje kroz zdravu prehranu. Ako se nađu u situaciji da ih neki od tih problema sprječavaju da obavljaju sve ono što žele tijekom dana, mogu otići liječniku da im izmjeri količinu određenih vitamina i minerala u tijelu ili jednostavno mogu sami probati promijeniti ono što jedu i tako vidjeti koja hrana ima bolje učinke na određeni problem.
Dok smo još uvijek u karanteni, svi će zasigurno imati više vremena baviti se sa sobom. Zato ne bi bilo loše da se posvetimo svome zdravlju i poslušamo savjete naše profesorice. Tijelo će nam sigurno biti zahvalno u budućnosti.
Katja Kržišnik