E-MATURA: Jesmo li spremni?
Matura budućnosti?
Prije sedam godina Hrvatska je uvela maturu u poznatom modelu ''papir-olovka'', a sada se razmišlja o uvođenju e-mature. Prosječni godišnji troškovi mature iznose oko 20 milijuna kuna, pa bi se, prema izjavama psihometričarke Natalije Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja (NCVVO) u jednim hrvatskim novinama, uvođenjem e-ispita znatno smanjili troškovi. Tvrdi također da bi se na taj način moglo preciznije izmjeriti učeničko znanje te omogućiti ispitivanje na kreativniji i zanimljiviji način.
Ravnatelji su neodlučni
Ova ideja predstavljena je na državnome skupu ravnatelja osnovnih i srednjih škola u Opatiji. Anketa koja je provedena među sudionicima skupa pokazala je zainteresiranost za ovu ideju od 46 posto na uzorku od 86 škola, 21% ravnatelja smatra da je sadašnji model prihvatljiviji, dok ih se čak 33 posto nije opredijelilo. Ministar znanosti i obrazovanja, Pavo Barišić je u emisiji 'A sada Vlada' komentirao kako su u Ministarstvu čuli za tu ideju i smatraju je zanimljivom, ali još nije razmatrana. Ne očekuje se da bi ona mogla biti provedena za manje od pet godina.
Pad sustava
Dakle, za pet godina bi neka generacija mogla polagati svoju maturu na računalu, ali bitno je pitanje kako će to funkcionirati. Mladi su uistinu zaljubljenici u tehnologiju, ali je li ta tehnologija stvarno pravo rješenje? Jesmo li zaista dovoljno tehnološki napredni? Istina je da više od polovice hrvatskih škola posjeduju računala, ali u kakvom su ona stanju? Tko može garantirati da se sistem neće srušiti tijekom polaganja e-mature? Sjetimo se samo kako svake godine postoji neki problem s upisima u srednju školu. Osim toga, velik broj škola u Hrvatskoj nije povezano širokopojasnim internetom, a i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda što nas opet vraća na problem informatizacije u mnogim dijelovima Hrvatske.
Bez zadataka na Internetu
Osim e-mature, novost koja bi se mogla uvesti je i prestanak objave zadataka s državne mature, jer se navodno ne mogu stalno smišljati novi kvalitetni zadaci. Uzmimo li u obzir da se većina učenika u nekom periodu pripreme za maturu odluči pogledati prijašnje testove, a ta im se mogućnost želi ukinuti, pitanje je kakve će biti reakcije. NCVVO radi na mogućnosti zamjene testova na web-u, bankom ispitnih zadataka o kojoj još ne znamo mnogo.
Jasno je da svaka nova ideja ima loše i dobre strane. Svakako je dobro što bi se tako ujednačili kriteriji kod ocjenjivanja. Ipak, prije nego što dođe do provedbe ideje e-mature, svakako bi najprije trebalo osigurati potrebnu tehnologiju iste kvalitete u svim školama te internetsku povezanost, kako bi ipak svi učenici imali iste mogućnosti.
Karla Neubauer