„Čitajte! Svatko će pronaći svoga pisca, svoj glas.”
Glumac, scenarist i režiser Goran Matović, veliki poznavatelj života i djela Miroslava Krleže posjetio je našu gimnaziju te održao predavanje u 4. a i 4. d razredu u srijedu, 16. ožujka 2022. godine.
Piše: Tea Fadljević
21. ožujka 2022.
Profesorica hrvatskoga jezika, Blaženka Čović, predstavila je našega gosta, gospodina Matovića, te napomenula da je on pokretač Festivala Miroslav Krleža koji je prošle godine održan jubilarni deseti put.
Našim je maturantima, koji trenutno na nastavi obrađuju Krležina djela, Goran Matović govorio o hrvatskome piscu Miroslavu Krleži s kojim se susreo desetak puta i za kojega kaže da je bio „veličanstven, gotovo nestvaran sugovornik”.
Početak fascinacije Miroslavom Krležom
Vedran Peruničić
Iako je pomalo neobično da se mladi ljudi oduševe Krležinim stilom pisanja, gospodina Matovića je, u dobi u kojoj su sada naši maturanti, Krleži privukla pobuna koju je osjećao u sebi, a prepoznavao je prikazanu u brojnim Krležinim djelima. Obožavao je čitati Krležu, pronalazio je sebe u njegovim djelima i osjećao se kao da razgovara s njim, što se nekoliko godina kasnije i dogodilo. Kada je došao u Zagreb na studij još je više čitao Krležu i našao dostojnog sugovornika u njemu.
Prvi susret s Miroslavom Krležom
S 22 godine u svojem rodnom gradu Mostaru napravio je predstavu Pir iluzija koja je bila kolaž odabranih Krležinih poetskih, proznih i polemičkih tekstova. U Teatru ITD dobio je na korištenje dvoranu u kojoj je u samo nekoliko mjeseci rasprodao više od 100 predstava pomoću kojih je mnogo zaradio, ali je i dobio važan poziv: Miroslav Krleža tražio je sastanak s njim!
U početku se bojao da će Krleža biti ljut jer je znao kakav je prema onima koji pokušavaju o njemu govoriti, ali čim je došao pred Krležu, on mu se nasmiješio i zajedno su razgovarali o njegovu životu, o radu, a Krleža mu se čak i potpisao na scenarij - Goranu Matoviću, sa simpatijom.
Vedran Peruničić
Krleža i Ujević – dva genija koja teško podnose blizinu
S Krležom je razgovarao desetak puta, a za Krležu kaže da je razgovarao kako je i pisao u svojim djelima – nenadmašivo. Često mu se u njihovim razgovorima mijenjalo raspoloženje, pogotovo kada je bila riječ o Tinu Ujeviću. Jednom prigodom, pijući s Krležom rakiju od naranče, Matović mu je rekao da radi na predstavi o Tinu Ujeviću i njegovu stvaralaštvu na što se Krleža razljutio upitavši :„Kaj će ti taj bezveznjak? Kolažirajući Ujevića prikrivate lošeg pisca. Na tome bi Vam Ujević trebao biti zahvalan.” No, unatoč netrpeljivosti koju je Krleža osjećao prema Ujeviću, napamet je izgovorio njegovu Svakidašnju jadikovku i na kraju ustanovio da „dva genija teško podnose blizinu.”
Vedran Peruničić
Festival Miroslav Krleža
nsk.hr
Festival Miroslav Krleža već je postao jedan od najvažnijih ljetnih kulturnih događaja. Za njegovu 10. obljetnicu Mirko Ilić, grafički dizajner i ilustrator, napravio je plakat koji je privukao mnogo pažnje. Riječ je o Krležinu profilu od zastava iz četiri Hrvatske u kojima je Krleža živio. U filmu Putovanje s Krležom 2021. čiji smo isječak pogledali, gospodin Ilić otkriva da je to bilo moguće zbog „Krležina polupanoga šešira” i da je prikazao Krležu iz zastava jer „nažalost nije dovoljno talentiran da bi mogao napraviti njegov profil od Glembajevih.”
Centar posvećen Miroslavu Krleži
Gospodin Matović nekoliko je puta u Zagrebu pokušao napraviti centar posvećen Miroslavu Krleži, a jednom ga je prilikom i sam Grad tražio da dizajnira taj centar i pripremi dokumentaciju u vrlo kratkom vremenu. Unatoč kratkoći roka, uz pomoć nekoliko kolega, u samo nekoliko dana pripremljen je cijeli projekt, no on još uvijek nije proveden u djelo. I tada je u svome stanu odlučio napraviti repliku tog centra, naravno uz dozvolu svoje djece. Smatra da je Centar posvećen Miroslavu Krleži potreban Zagrebu jer Zagreb treba biti kulturni centar, a sada, kako kaže veliki Matoš, „Zagreb nije ni selo ni velegrad“
Svatko će pronaći svog pisca, svoj glas
Vedran Peruničić
Naši su maturanti vrlo pažljivo i zainteresirano slušali predavanje gospodina Matovića, slušali fragmente iz različitih Krležinih tekstova, uz pokoji Ujevićev stih, te raspravljali o pojedinim dijelovima Krležinih tekstova. Saznali su, recimo, da je Krleža Povratak Filipa Latinovicza napisao za tri tjedna, čuli Krležino pismo Beli kada je bila u bolnici, zapis o snu tri mjeseca nakon Beline smrti i, zapravo, upoznali Krležu iz neke druge perspektive, a ne samo kao autora djela koje je obvezno za lektiru i u popisu djela za državnu maturu.
Gospodin Matović je na pitanje koja bi Krležina djela srednjoškolci mogli najbolje prihvatiti odgovorio da bi bilo bolje odabrati pojedine fragmente Krležinih tekstova, primjerice završetak romana Na rubu pameti i svakako oplemeniti nastavu multimedijalnim sadržajima. Poručuje maturantima da čitaju jer smatra da će svatko „pronaći svog pisca, svoj glas”.
Krleža i misteriozna 2022.
U posljednjem razgovoru s Krležom na Gvozdu, Matović i Krleža razgovarali su o 2022. godini koja im se tada činila dalekom i nepojmljivom. Miroslav Krleža htio je da ga se sjetimo 2022. godine, a iako je nejasno zašto je upravo tu godinu spomenuo, mi smo ovim tekstom i predavanjem gospodina Matovića upravo to i napravili.