JEZIČNA PISMENOST I MLADI
Jesu li mladi sve lošiji u materinjem jeziku? Koriste li sve manje hrvatskih riječi pod utjecajem tehnologije i utjecaja drugih jezika?
Ravnateljice jedne zagrebačke gimnazije na roditeljskom je sastanku izjavila da djeca općenito imaju sve oskudniji vokabular te da se ne služe vješto svojim materinskim jezikom
Piše: Sunčica Krnić
11. listopada 2023.
Vjerujem da smo se svi već susreli s komentarima starijih kako mladi danas imaju siromašan vokabular ili da su nepismeni. I sami možemo primijetiti da u odnosu na naše starije članove obitelji neke riječi rijetko koristimo ili ih ne poznajemo. Navodno mlađe generacije sve manje čitaju knjige, a anglizmi nadomještaju nepostojeće i/ili postojeće hrvatske riječi. Na maturi se nastavlja trend postizanja boljih ocjena iz engleskog jezika (A razina 3,8) u odnosu na hrvatski (3,1).
Znamo, doduše, i to da neki stavovi u društvu nisu uvijek potpuno utemeljeni.
Jesu li mladi sve lošiji u hrvatskom jeziku? Rezultati ovogodišnje mature pokazuju kako se, unatoč vraćanju eseja u ispit, povećala prolaznost na maturi iz Hrvatskoga jezika u odnosu na nekoliko prethodnih godina, udio vrlo dobrih i odličnih ocjena na ispitu iz Hrvatskog jezika kod gimnazijalaca je 71 %, a kod strukovnjaka 43 %. (izvor: srednja.hr)
Usporedba popisa stanovništva iz 1961. i 2021. godine pokazuje da je broj osoba starijih od 15 godina sa završenom srednjom školom bio četiri puta manji od današnjeg, a fakultetski obrazovanih stanovnika bilo je čak 12
puta manje. Trend je porasta kroz sve popise pa je malo vjerojatno da će mlađe generacije biti lošije obrazovane od starijih, što zasigurno uključuje i jezičnu pismenost.
Koriste li mladi sve manje hrvatske riječi jer ih potiskuju anglizmi?
Mladi su danas izloženi globalizaciji i puno većoj količini informacija i prisiljeni su koristiti univerzalne i praktične izraze kako bi ostvarili što bolju i bržu komunikaciju. Neke riječi padaju u zaborav, no zbog ubrzanog razvoja tehnologija i urbanizacije mlađe generacije neće nikada u stvarnosti imati potrebu ih koristiti, no svakako će koristiti brojne nove riječi koje ubrzano postaju njihova svakodnevica.
Jezičari su već u prošlosti bilježili slične pojave i u velikim jezicima, a ipak su se ti jezici i dalje nastavili razvijati, možda pojednostavljivati i prilagođavati suvremenim govornicima, no riječi i dalje ostaju sačuvane u brojnim tekstovima i za njima se uvijek može posegnuti, a nove generacije jezik nadograđuju novim izrazima, moderniziraju ga i čine ga i dalje živim.
NCVVO / Postotak pristupnika koji nisu položili Hrvatski jezik na državnoj maturi
Tu se svakako može prigovoriti da će mladi imati oskudan rječnik jer manje čitaju i više su orijentirani na videosadržaje. Moramo uzeti u obzir da se danas do informacija puno brže dolazi putem videozapisa ili zvučnih zapisa. I na ovaj način mladi mogu naučiti nove riječi, a sklonost čitanju oduvijek je bila i dio osobnosti. Njegovanju književnosti uvijek je bio sklon tek određeni dio populacije, a s današnjom dostupnošću pisane riječi i društvo svakako može učiniti još puno toga da se potakne sklonost mladih prema književnosti.
Elastična stabilnost jezika
Hrvatski jezik živ je jezik, elastično stabilan u vremenu, kako kaže Dalibor Brozović, a to znači da će se mijenjati, modernizirati i prilagođavati potrebama trenutnih govornika i smatram da unatoč brojnim predrasudama, vokabular i pismenost mlađih generacija nije lošija nego kod starijih generacija.
Imamo veliko bogatstvo pisane riječi i uvijek će postojati oni mladi koji su skloni književnosti i koji će biti čuvari tog bogatstva. No vrijeme donosi brojne promjene u društvu, pa se tako mijenja i prilagođava i jezik. I dobro da je tako jer ako bi jezik bio krut, postao bi svrha samom sebi i vrlo brzo izumro.
Jezik je nešto organsko, mijenja se i razvija, nije zatvoren u kuli od bjelokosti. (E. L. James)