Droge: bolje liječiti nego spriječiti?
Bili smo na međunarodnom simpoziju u organizaciji KSSD-a (Kluba studenata sociologije Diskrepancija) i suradnika pod nazivom Društvo rizika: promišljanje nesigurnosti u globaliziranom svijetu. Simpozij se odvijao od 23. do 25. ožujka 2022. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a novinarke Kreativnoga kaosa sudjelovale su u filmskoj večeri sociologa i srednjoškolaca.
Pišu: Ivana Martinović i Helena Šola
19. travnja 2022.
Tema filmske večeri bila je legalizacija i dekriminalizacija droga, točnije rasprava o metodama nošenja s porastom konzumiranja droga. U tu smo svrhu gledali više kratkih filmova koji se bave tom problematikom i sudjelovale u raspravama koje su uslijedile, a koje je vodila Karla Škrlec, bivša glavna urednica Kreativnoga kaosa, a sada studentica sociologije (i hispanistike) i jedna od potpredsjednica Kluba.
J. G. / Karla Škrlec
Unsplash
Legalizacija i dekriminalizacija droga
Kada govorimo o legalizaciji ili dekriminalizaciji droga, prvo bi trebalo napomenuti da su legalizacija i dekriminalizacija dva različita pojma.
Dekriminalizacija označava ublažavanje ili ukinuće kazne za određeni prijestup; prijestup se čini prihvatljivim u očima zakona (ali NE i legalnim). U tome scenariju osobe koje su povezane s drogom više ne bi mogle biti kažnjavane, barem ne strogim kaznama kao što je zatvor. S druge strane, legalizacija je postupak kojim se prijašnji prijestupi potpuno čine legalnim. Legalizacijom droga proizvodnja, prodaja i konzumiranje droga potpuno bi se uklopile u zakon stvaranjem novih strogo određenih pravila tj. zakona; prodaja i konzumacija droga bila bi tretirana kao i svaka druga ekonomska grana.
Portugal i Filipini – dva oprečna modela
U prvome smo filmu imali priliku vidjeti različite načine borbe protiv droga na primjeru Portugala i Filipina. Obje su države doživljavale dramatičan porast ovisnika i trgovaca drogom.
Portugal je nakon duge i neuspješne borbe protiv droga odlučio dekriminalizirati droge, tj. ublažiti kazne. Svi ovisnici počeli su se tretirati kao pacijenti te im je pružena najbolja moguća medicinska pomoć. Portugal je svojim pristupom uspio smanjiti broj smrti uzrokovanih predoziranjem te je taj broj najniži u cijeloj zapadnoj Europi.
Filipini su također dugo doživljavali poraz u svome ratu protiv droga, ali je tada na vlast došao predsjednik Rodrigo Duterte koji je odlučio nasiljem stati na kraj konzumaciji i krijumčarenju droga. Uveo je još strože kazne za ovisnike, svi ti ljudi prozvani su najvećim kriminalcima i često za to plaćaju životom. Nacionalna policija noću odlazi u loše gradske četvrti i tamo nemilosrdno ubija sve ovisnike ili dilere koji se tamo zateknu. Plaćeni ubojice također sudjeluju u ubojstvima što vlasti čak smatraju poželjnim jer smatraju da će se time ubrzo iskorijeniti droga s Filipina. Umjesto da to zastraši ljude i da se time kontrolira situacija s drogom, to zapravo nije utjecalo na ovisnike ili dilere te se situacija samo još više pogoršala.
Nakon gledanja dokumentarnoga filma sudionici su raspravljali o tome je li bolja dekriminalizacija ili legalizacija droge, doživljavaju li legalizaciju droga pozitivno i misle li da bi se u Hrvati počeli baviti npr. uzgojem marihuane da se droga legalizira u Hrvatskoj.
Digitalizacija i droge
Drugi je film prikazao problem koji digitalizacija nosi sa sobom kada su u pitanju droge i njihova dostupnost. Sada kada svi imaju pristup društvenim mrežama, velik udio prodaje droga „preselio“ se u digitalni oblik. Problem je u tome što društvene mreže većinom privlače djecu i mlade čime su oni puno više izloženi napasti i često baš na ovaj način dolaze u kontakt s drogama. Najpopularnije društvene mreže za prodaju droga su Snapchat i Instagram. Dilerima nije bitno koliko su kupci stari, pa čak i ako ti kupci imaju 12 godina ili manje. „To je njihova stvar/njihov izbor“, rečenica je kojom su se najčešće služili oni koji su bili suočeni s pitanjem zašto prodaju drogu djeci. Djeca najčešće ne znaju mnogo o drogama; uglavnom misle da je cool te ju zato i žele. Puno djece stoga strada – previše su neiskusna i nedovoljno informirana.
Uslijedio je razgovor o tome bi li stroga cenzura društvenih mreža pomogla u sprječavanju ovog problema te su sudionici procjenjivali situaciju s drogama u Hrvatskoj i uspoređivali Hrvatsku s ostatkom svijeta. Na pitanje voditeljice rasprave koliko bi prisutnih moglo u nekoliko sati nabaviti primjerice marihuanu, u dvorani je bilo desetak podignutih ruku. Očito je i u Hrvatskoj droga prilično dostupna!
Unsplash
J. G.
Nizozemski pristup
U sljedećem filmu gledali smo nizozemski zabavno-poučni video u kojemu jedan mladić i jedna djevojka opisuju podrijetlo, povijest i nuspojave konzumacije kokaina, a zatim djevojka sama konzumira kokain te pokazuje učinak pred kamerom. Nakon videa raspravljali smo o tome bi li ovakav način podučavanja o drogama bio prihvatljiv u Hrvatskoj te bi li to spriječilo ili potaknulo konzumaciju droga kod mladih.
A gdje smo mi?
Za kraj smo razgovarali o tome na koji bi se način Hrvatska trebala nositi s problemom droga. Zaključak je da su droge, kao i mnoge druge teme, tabu tema u Hrvatskoj. Mnogi ljudi stoga izbjegavaju razgovor o drogama, ne samo sa svojim vršnjacima, nego i s vlastitom djecom. Misle kako je to najbolji način da svoju djecu zaštite od droga, no to nije uvijek najbolji način. Informiranje djece i mladih o posljedicama i štetnosti droga te vođenje rasprava s njima povećava šanse da će dijete u budućnosti izbjegavati droge. Kada roditelj djetetu prijeti ili zabrani konzumaciju droga bez ikakvog potkrepljenja svoje tvrdnje, dijete neće razumjeti zašto to nije poželjno i neće vidjeti težinu tog problema.
Kada je riječ o odnosu politike prema drogama, pokazalo se da stroga zabrana nije učinkovito rješenje. S druge strane, iskustva drugih država pokazuju da dekriminalizacija, legalizacija i poboljšanje uvjeta uzimanja droga omogućuju bolju kontrolu tog tržišta te smanjuju broj smrtnih slučajeva zbog konzumacije droga.
Bilo je zanimljivo i korisno iskustvo sudjelovanja u dobro pripremljenoj i izvedenoj filmskoj večeri sociologa i srednjoškolaca koja je potaknula na razmišljanje o važnom problemu s kojim se svako društvo suočava i bori. Zahvaljujemo Karli na pozivu i nadamo se da će ovakvih inkluzivnih događanja biti i u budućnosti.