ZAGREBAČKI FOTOPIS
Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)
Prva novinarka i prva profesionalna književnica u Hrvatskoj
Piše: Emanuela Bučić
Foto: članovi Fotosekcije XVIII. gimnazije
7. lipnja 2024.
Marija Jurić Zagorka, vrsna hrvatska književnica, rođena je 2. ožujka 1873. godine u selu Negovec u Hrvatskom zagorju. Marija Jurić koristila je mnoge pseudonime prilikom objavljivanja svojih tekstova, a pseudonim Zagorka postao je sastavnim dijelom njezina imena. Bila je prva novinarka i prva profesionalna književnica u Hrvatskoj. Njezina djela su obuhvaćala različite književne vrste poput povijesnih romana, drama i eseja.
Novinarsko stvaralaštvo
Marija Jurić Zagorka bila je vrlo neovisna žena za svoje vrijeme. Na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera dobila je novinarsku službu u redakciji Obzora, hrvatskoga političkog dnevnika.
Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu jer se kao jedna žena usudila baviti ozbiljnim političkim temama u, za ono vrijeme, svijetu u kojem su vladali muškarci. Bila je urednica Ženskoga lista, prve hrvatske revije namijenjene ženama i časopisa Hrvatica: časopis za žene i dom.
Književno stvaralaštvo
Naknadno je počela pisati romane, također na poticaj biskupa Strossmayera odabravši povijesnu tematiku kao podlogu, a slavu je stekla romanesknim ciklusom Grička vještica. Njezina su djela, objavljivana u nastavcima, bila vrlo popularna kod čitatelja, ali nije pobudila zanimanje književnih znanstvenika.
Značaj
Marija Jurić Zagorka ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i bila je ikona ženske emancipacije. Njezin obiteljski i profesionalni život svjedoče o snažnom duhu, neustrašivosti i hrabrosti da se izbori za ono u što vjeruje.
Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke na Dolcu otvoren je 2009. godine, a za njega se brine Centar za ženske studije te je mjesto na kojemu se nalazi namještaj i predmeti koje je Zagorka koristila kao i brojna izdanja njezinih djela.
Marija Oroz / Marija Jurić Zagorka
ZAGREBAČKI FOTOPIS
Marija Jurić Zagorka - djela
Autorica je prvog hrvatskog kriminalističkog romana i najdužeg hrvatskog romana
Piše: Korina Dukić
Foto: članovi Fotosekcije XVIII. gimnazije
7. lipnja 2024.
Marija Jurić Zagorka autorica je brojnih romana, a svojim je djelima odala počast i gradu u kojem je provela veći dio svojega života, brinući o njegovim interesima kao i o položaju žena.
Romani
Premda se u književnosti javila krajem 19. stoljeća, objavivši prvi roman Roblje, pravi je uspjeh postigla romanesknim ciklusom Grička vještica koji izlazi u nastavcima 1912–13. Do kraja života objavila je još dvadesetak romana od kojih se ističu povijesni romani Kneginja iz Petrinjske ulice, prvi hrvatski kriminalistički roman, Kći Lotrščaka, Gordana, najduži hrvatski roman, Kamen na cesti, Vitez slavonske ravni i Mala revolucionarka.
Drame
Piše i povijesne drame Filip Košenski i Evica Gupčeva, a od komedija se ističu Jalnuševčani.
Povijesna i ljubavna fabula
Među Zagorkinim djelima čija se radnja zbiva u Zagrebu izdvajaju se romani Grička vještica i Kći Lotrščaka.
Radnja povijesnih romana koji čine Gričku vješticu smještena je u 18. stoljeće, a kroz priču o progonu vještica u Zagrebu Zagorka prikazuje hrvatsko društvo u cjelini. Uz povijesnu priču uvijek je prisutna i ljubavna priča puna zapleta i intriga.
Kroz svoje je romane, ali i pišući novinarske tekstove za različite novine, Zagorka hrabro progovarala o društvenim nepravdama i borila se za prava žena. Njezine su junakinje bile hrabre, neovisne i odlučne žene koje su se suprotstavljale patrijarhalnom društvu, poput Marije Jurić Zagorke same, a njezina su djela doprinijela emancipaciji žena.
Melani Lukenda / Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke
ZAGREBAČKI FOTOPIS
Marija Jurić Zagorka - Grička vještica
Zagorka u romanima pokazuje sposobnost da oživi prošlost i istovremeno reflektira suvremene teme
Piše: Emanuela Bučić
Foto: članovi Fotosekcije XVIII. gimnazije
7. lipnja 2024.
Grička vještica ciklus je od šest romana hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke koji čine romani Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije, Dvorska kamarila i Buntovnik na prijestolju.
Radnja se većine romana odvija u samome Zagrebu, a temelji se na optužbama služavke plemenitašice Ratkay da je vještica. Zagorka je mnoge iznenadila svojom vještinom pisanja o ovom tragičnom razdoblju ljudske povijesti.
Pisanju romana prethodi temeljito proučavanje povijesnih materijala, stoga se nepravednim čini činjenica da se na njezina djela gleda s visoka i smješta ih se u sajmišnu literaturu. Ona je svoje romane iz ciklusa temeljila na krvavim sudskim ljetopisima staroga Zagreba i to još u ono doba, kad se kod nas slabo znalo o progonu vještica i kad su neki tvrdili da takvih progona u Zagrebu nije ni bilo.
Sama kaže da joj je cilj povijesnim romanima u srca čitatelja prenijeti ljubav za hrvatsku historiju, za hrvatski narod, za socijalne i općeljudske plemenite ideje. I Gričku vješticu napisala sam s istom gore navedenom namjerom. A prihvatila sam se toga posla savjesno, proučivši historiju svih svjetskih i domaćih parnica protiv vještica, kao i zakon po kojem se sudilo.
Magdalena Ćaran / Bista Marije Jurić Zagorke
Eleni Hanich / Kula Lotrščak
Zagorkina djela, koja hrvatska publika toliko voli, osebujna su vrsta povijesnih romana isprepletena sa zanimljivim, a često i fantastičnim događajima.
Romani su bili izrazito popularni, Grička vještica rado se čitala, a 1916. praizvedena je kazališna predstava u Kraljevskom hrvatskom zemaljskom kazalištu, te je, unatoč negativnim kritikama, zbog prevlasti pozitivnih u dvije godine odigrana 25 puta.
Romani Gričke vještice postali su nezaobilazno štivo za sve koji žele bolje razumjeti hrvatsku književnost i povijest, osobito onu vezanu uz Zagreb. Zagorkina sposobnost da oživi prošlost i da istovremeno reflektira suvremene teme čini ovu knjigu relevantnom i dandanas.