TRAGOVIMA MARIJE JURIĆ ZAGORKE
Naša se škola ove školske godine oprostila od dugogodišnjeg knjižničara, profesora Milana Josića. Njega je dostojno naslijedio prof. Vedran Peruničić. Profesor je, naime, pokrenuo vrlo aktivnu čitateljsku skupinu s kojom organizira različite aktivnosti. Tako su učenici naše škole dosada imali priliku sudjelovati na tribini o beskućništvu, igrati šah, slušati klasike svjetske glazbe, ali i posjetiti spomen-stan Marije Jurić Zagorke, čemu se pridružila i novinarska skupina naše škole. Uz izvještaj o posjetu, odlučili smo s vama podijeliti i kratak biografski tekst o velikanki naše književnosti povodom obljetnice njezine smrti, 29. studenoga ove godine.
Više o profesoru Vedranu Peruničiću saznajte ovdje.
MARIJA JURIĆ ZAGORKA: POČETAK BORBE
Marija Jurić, krsnog imena Marianna, rođena je 2. ožujka 1873. nedaleko od Vrbovca kao jedno od četvero djece. Djetinjstvo je provela na loborskom imanju svojega oca, a pamti ga kao prilično nesretno doba svojega života. Imajući u vidu njezinu biografiju, možemo zaključiti da je to bio samo početak. Naime, Marija Jurić Zagorka bila je prva hrvatska novinarka te najčitanija književnica. Iluzorno bi bilo pomisliti da je jednoj toliko poduzetnoj, utjecajnoj i važnoj ženi bilo jednostavno opstati u svijetu koji je u njeno doba bio rezerviran isključivo za muškarce.
AKTIVNA I U SJENI
Zagorka je kao sedamnaestogodišnja djevojka za kaznu zbog protumađarskog bunta udana za neznanca u Mađarsku. Otamo je tajno pisala kvalitetne političke tekstove koje je anonimno slala u časopis Obzor. Tekstovi su bili prava uspješnica te se o njima raspravljalo i u Saboru. No, kada se Zagorka rastala od muža i vratila u Hrvatsku, otkrila je svoj identitet časopisu koji je, shvativši da je autor tekstova žena, odlučio prestati s njihovim objavljivanjem. To se ipak nije dogodilo, i to zbog zalaganja jedne ugledne osobe koja će do svoje smrti utjecati na Zagorku i njezin rad.
FAMOZNI DUO: BISKUP I ŽENA
Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je mecena, podrška i branitelj Marije Jurić Zagorke. On joj je osigurao posao u Obzoru otprilike ovim riječima: "Ako je Bog ženi dao talent da piše, tko smo mi zemaljski crvi da joj branimo!'' Strossmayer je smatrao da su žene oduvijek bile važni politički akteri, ali ih nitko nije spominjao pa su, za razliku od muškaraca, odlazile u zaborav. Smatrao je da se razdoblje spaljivanja vještica nikada ne bi dogodilo da su žene imale pravo glasa. Također je tvrdio da je literatura dostupna hrvatskom narodu malobrojna, a usto i na njemačkom jeziku te puna praznovjerja. Zato je skeptičnu Zagorku nagovorio da krene pisati povijesne romane. Osigurao joj je poduku iz povijesti i dao zadaću obrazovanja naroda o vlastitoj povijesti.
OD STRASTI DO PROKLETSTVA
Zadavši joj tu zadaću, Strossmayer je doživotno opteretio Zagorku. Naime, ona je svoje romane izdavala u nastavcima - za novine. Svaki dan izlazio je novi nastavak, plod instantne improvizacije. Ona je tako pisala iz dana u dan tijekom 40 godina, a za novi nastavak čekalo se u redovima. Ljudi su obožavali čitati Zagorku, a ona se njima odužila spašavajući likove od smrti, čarobno ih oživljavajući te uvijek završavajući knjigu sretno. No obožavanje publike nije ju moglo spasiti od oštre kritike. Dapače, još ju je i pogoršalo.
ZATIŠJE NAKON OLUJE
Zagorkina djela kritika uzdiže u nebo, ali samo kada su pisana anonimno. Kada ih piše kao Zagorka, nazivaju se literaturom za kravarice. Potplaćena i necijenjena, revno piše za časopis Obzor, u kojemu njezina pozicija nikada nije sigurna. Zbog uređivanja istog časopisa naposlijetku završava u zatvoru. Teroriziraju je ustaše i UDBA, a partizani je zbog reputacije ne žele primiti u zajednicu. Shrvana, uz jedan prethodni neuspjeli pokušaj, Zagorka si 30. studenog 1957. navodno oduzima život.
ZNAČAJ I OPUS MARIJE JURIĆ ZAGORKE
Za sobom je ostavila prilično opsežan opus u kojemu prevladavaju romani. Tako se
među njezinim najvećim djelima nalaze sage Grička vještica, Gordana, Kći Lotršćaka
te zasebna djela Republikanci, Kamen na cesti, Jadranka, Crveni ocean i mnoga druga. Njezina su djela često prevođena te u istočnoj Europi prodana u 10 milijuna primjeraka, od čega je više od milijun prodano prošle godine u Hrvatskoj. Iz njezina pera nastao je i prvi hrvatski kriminalistički roman, Kneginja iz Petrinjske ulice. Zagorka je bila prva hrvatska novinarka, izvještavala je iz Beča i Budimpešte za cijelu istočnu Europu, a bila je i suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva. Strastveno se borila protiv germanizacije te svojim romanima popularizirala tradicionalna hrvatska imena kao što su Siniša, Nera, Jadranka, Damir i Gordana, koje je najvjerojatnije i sama izmislila iz pridjeva gorda.
FEMINISTICA SVOGA VIJEKA
Utjecajna osoba poput nje zaslužila je svoj spomenik, ali je li onaj u Tklačićevoj ulici u Zagrebu uistinu vjerodostojan? Naime, Zagorku se je rijetko kad moglo vidjeti u takvom stanju. Najčešće je iz prkosa društvu nosila hlače ili štap kao modni dodatak rezerviran za muškarce. Često je sjedila je po kavanama te pušila, što se također nije smatralo ženskim poslom. Vodila je i prvi ženski časopis u Hrvatskoj - Ženski list. U njemu je progovarala o temama poput anoreksije i bulimije, prava glasa žena, mode, trendova rađanja djece i udaje. Tadašnju potrebu za takvim medijem dokazuje i uspjeh časopisa, koji je uz pretplatnike iz susjednih zemalja imao i 95 pretplatnica iz Sjeverne Amerike
POVRATAK IZ ZABORAVA
Mnogo je zaboravljenog i neistraženog iz Zagorkina života, a njezin rad i osoba nedovoljno se cijene od samih početaka Zagorkine književne karijere. Zato nam je izuzetno drago da ju se danas polako vraća u život. U produkciji Jadran Filma radi se na seriji Grička vještica, inspiriranoj Zagorkinim istoimenim djelom. Djeluje Društvo Marije Jurić Zagorke koje se bavi istraživanjem njezinog lika i opusa te nudi obilaske Zagreba s Marijom Jurić Zagorkom. Ženski su joj studiji pružili mjesto u stručnoj literaturi uključujući je u fakultetski kurikul, a održavaju i spomen-stan koji smo posjetili na adresi Dolac 8. Na zagrebačkom je Gornjem gradu u planu otvaranje spomen-muzeja Mariji Jurić Zagorki.
Pozivamo vas da se uključite u aktivnosti koje navedene udruge provode te pročitate koju knjigu Marije Jurić Zagorke, zasigurno će vas oduševiti!